Radni dan je završen. Zaposleni su napustili objekat, ali deo električne opreme ostaje uključen. U razvodnom ormanu jedan spoj se pregreva. Spolja se ništa ne primećuje, a napajanje i dalje funkcioniše.
Ovakav scenario ilustruje zašto električne instalacije zahtevaju pažnju i kada nema prekida u radu. Činjenica da oprema radi ne potvrđuje da je instalacija bezbedna.
Električni kvarovi predstavljaju značajan uzrok požara u objektima. Njihovo mesto među najčešćim uzrocima zavisi od vrste objekta, posmatranog perioda i načina evidentiranja.
Zato statistiku drugih zemalja ne treba automatski prenositi na Srbiju, niti sve požare električnog porekla pripisivati fiksnim instalacijama: izvor mogu biti i priključni kablovi, uređaji i druga električna oprema.
Za kompaniju je ključno praktično pitanje: da li se stanje instalacija proverava i nedostaci otklanjaju pre nego što postanu izvor paljenja?
Kako električna instalacija može da izazove požar?
Požar može nastati kada zagrevanje ili električni luk zapale izolaciju ili okolni zapaljivi materijal. Uzrok nije uvek kratki spoj. Problemi mogu nastajati postepeno, tokom dužeg perioda korišćenja.
Preopterećenje. Naknadno priključivanje potrošača bez provere kapaciteta instalacije može dovesti do prekomernog zagrevanja. Posebno su problematična privremena rešenja koja postanu trajna: produžni kablovi, razdelnici i neproverene dogradnje.
Loši spojevi. Labavi ili korodirani kontakti mogu se lokalno pregrevati zbog povećanog prelaznog otpora. Kritična mesta mogu biti priključci u ormanima, utičnicama i razvodnim kutijama.
Oštećena izolacija i električni luk. Habanje, prignječenje i druga oštećenja provodnika mogu stvoriti uslove za kvar i nastanak električnog luka, čija toplota može zapaliti okolni materijal.
Neodgovarajuće prepravke. Promene izvedene bez stručne provere I prethodnog projekta, mogu narušiti usklađenost provodnika, opterećenja i zaštite.
Zamena zaštitnog uređaja uređajem veće nazivne struje samo da bi se sprečilo njegovo isključivanje može ostaviti instalaciju neadekvatno zaštićenom.
Rizik dodatno raste kada se uz električnu opremu nalaze karton, papir ili drugi zapaljivi materijali. Zato urednost prostora i pravilno skladištenje imaju neposrednu preventivnu ulogu.
Zašto osigurač ne mora da reaguje?
„Da postoji problem, osigurač bi isključio napajanje.“ Ova pretpostavka može stvoriti lažan osećaj sigurnosti.
Osigurači i automatski prekidači imaju određene zaštitne funkcije i karakteristike delovanja. Nisu svaki loš spoj, lokalno pregrevanje ili električni luk praćeni strujom koja će izazvati njihovo pravovremeno delovanje.
Ni zaštitni uređaj diferencijalne struje, poznat kao RCD ili „FID sklopka“, nije univerzalna zaštita od svih požara električnog porekla. Na primer, serijski električni luk može nastati bez struje curenja prema zemlji koja bi aktivirala RCD. Za prepoznavanje određenih lučnih kvarova postoje AFDD uređaji, čija se primena razmatra pri stručnom izboru zaštite za konkretno strujno kolo.
Zaštitni uređaji, kvalitet izvedbe i održavanje zato treba da budu povezani u celinu.
Znaci koje ne treba ignorisati
USFA u preporukama za radna mesta posebno naglašava proveru oštećenih i preopterećenih utičnica, kablova i priključaka, kao i udaljavanje zapaljivih materijala od električne opreme.
Prijavu i stručnu proveru zahtevaju naročito:
- miris paljevine ili zagrejane plastike;
- potamnjenja, deformacije i tragovi topljenja na utičnicama ili priključcima;
- pucketanje, varničenje ili neuobičajeni zvuci;
- ponovljeno isključivanje zaštitnih uređaja;
- vidljivo oštećeni kablovi i labavi priključci;
- ponavljano treperenje rasvete ili prekidi rada nepoznatog uzroka.
Zaposleni treba da znaju kome prijavljuju uočeni problem i kako se sprečava dalja upotreba sumnjive opreme. Ne treba da otvaraju razvodne ormane, dodiruju sumnjive delove radi provere temperature ili pokušavaju improvizovane popravke. Kod pojave dima ili požara prednost imaju upozoravanje prisutnih, evakuacija i pozivanje vatrogasno-spasilačke službe.
Šta pružaju stručni pregled i ispitivanje?
Vizuelni obilazak može otkriti deo problema, ali nije dovoljan za celovitu ocenu instalacije. Obim stručne provere određuje se prema vrsti instalacije, uslovima rada i primenljivim zahtevima.
Provera treba da poveže stanje na terenu sa dokumentacijom, izvedenim izmenama, stvarnim opterećenjima i rezultatima odgovarajućih merenja. Posebnu pažnju zaslužuju delovi instalacije koji su naknadno menjani ili napajaju opremu važnu za kontinuitet poslovanja.
Za rukovodioca je važan i kvalitet izlazne informacije: gde se nedostatak nalazi, kakav rizik predstavlja, šta treba preduzeti i pod kojim uslovima se oprema može koristiti do sanacije.
Vrednost pregleda nastaje kada se nalaz pretvori u konkretnu i proverenu meru.
Gde termografija pomaže i koja su njena ograničenja?
Termografski pregled može da ukaže na neuobičajena zagrevanja električnih spojeva i komponenti. Posebno je koristan u preventivnom održavanju i praćenju promena tokom vremena.
Rezultat zavisi od opterećenja u trenutku snimanja, dostupnosti mesta pregleda, karakteristika površine i stručnog tumačenja. Instalacija koja je slabo opterećena tokom pregleda možda neće pokazati zagrevanje koje se javlja u vršnom radu. Sličan termički obrazac može imati više uzroka, pa nalaz zahteva dodatnu proveru.
Termografija dopunjuje druge preglede i ispitivanja; ne zamenjuje ih. Pregled opreme pod naponom zahteva stručno osoblje i odgovarajuće mere bezbednosti.
Nova oprema zahteva proveru postojećeg napajanja
Zamislimo pogon u kome je instalacija projektovana za određeni broj potrošača. Tokom godina dodati su klima-uređaji, grejna tela i nova proizvodna oprema. Instalacija je proširivana, ali dokumentacija i procena opterećenja nisu pratili promene.
Ovo je ilustrativan primer organizacionog propusta: nabavka opreme i upravljanje infrastrukturom posmatraju se odvojeno.
Pre priključenja novog potrošača potrebno je uključiti stručno lice koje će proveriti uslove napajanja i potrebu za izmenama instalacije i zaštite. Provera je posebno važna kod povećanja snage, promene namene prostora i rekonstrukcije.
Kako organizovati prevenciju u kompaniji?
Praktičan plan treba da obuhvati pet povezanih koraka:
- Utvrditi stvarno stanje. Prikupiti dokumentaciju, prethodne nalaze, podatke o kvarovima i izvršenim izmenama.
- Odrediti prioritete. Prepoznati delove instalacije čiji kvar može ugroziti ljude, izazvati paljenje ili zaustaviti ključni proces.
- Sprovesti stručne provere. Planirati preglede, ispitivanja i, gde je opravdano, termografiju prema primenljivim zahtevima i uslovima korišćenja.
- Otkloniti nedostatke. Za svaki nalaz odrediti odgovorno lice, rok i potrebne privremene mere. Opasna oprema ne ostaje u radu samo zato što je sanacija zakazana.
- Potvrditi rezultat. Evidentirati izvedene radove, sprovesti potrebne provere posle sanacije i ažurirati dokumentaciju uz angažovanje ovlašćene kompanije za vršenje pregleda elektroinstalacija.
Zaštita ljudi i kontinuiteta poslovanja
Požar u razvodnom ormanu može imati posledice daleko izvan same opreme: povrede, evakuaciju, prekid proizvodnje, oštećenje robe i neispunjene obaveze prema kupcima.
Zato održavanje električnih instalacija treba povezati sa zaštitom od požara, bezbednošću i zdravljem na radu i planiranjem kontinuiteta poslovanja.
Najvažniji rezultat pregleda je da prepoznata opasnost bude otklonjena pre nego što ugrozi ljude i objekat.